Nedostatak empatije kod novih generacija: Uzroci, posljedice i moguća rješenja
Nedostatak empatije kod novih generacija: Uzroci, posljedice i moguća rješenja
U vremenu kada tehnologija napreduje brže nego ikada ranije, a svijet je naizgled povezan kao nikada prije, paradoksalno je što sve češće primećujemo emocionalnu udaljenost među ljudima. Empatija, sposobnost da „se stavimo u tuđe cipele“, sve više blijedi, naročito među mladima. Da li je to samo percepcija, ili zaista postoji zabrinjavajući trend među novim generacijama?!
Šta pokazuje nauka?
Višedecenijska istraživanja ukazuju na jasan pad u nivoima empatije. Prema obimnoj analizi koju su sproveli istraživači sa Univerziteta u Mičigenu (2010), analizom više od 13.000 studenata u SAD tokom 30 godina, utvrđeno je da je empatija opala za 40%, a narcizam porastao za 58% kod mladih odraslih osoba.
Slične nalaze donose i novija istraživanja:
- Pew Research Center (2023) otkriva da čak 64% mladih između 18 i 29 godina priznaje da se osjeća „emocionalno otuđeno“, a više od 70% njih vjeruje da je društvo sve manje saosećajno.
- Harvardov program "Making Caring Common" (2020) pokazao je da 80% tinejdžera vjeruje da su roditelji više fokusirani na njihove akademske uspjehe nego na to da budu ljubazni i saosjećajni.
Ovi podaci ne ukazuju samo na manjak osjećanja, već i na promijenjene vrijednosne prioritete.
Zašto empatija blijedi?
- Tehnologija i digitalna komunikacija
Savremeni život oblikovan je pametnim telefonima, društvenim mrežama i instant komunikacijom. U tom svijetu, kontakt oči u oči postaje rijedak, a razumijevanje emocija sve više je filtrirano kroz ekran
Studija sa UCLA pokazala je da djeca koja su provela samo 5 dana bez digitalnih uređaja pokazuju znatno veće sposobnosti prepoznavanja emocija kod drugih.
Kada se odnos s drugima svodi na „like“, „seen“ ili „unfollow“, empatija gubi dubinu.
- Kultura individualizma
Društvo današnjice visoko vrednuje samostalnost, uspjeh, ličnu afirmaciju i samopromociju. Poruke poput „budi najbolja verzija sebe“ ili „niko ti neće pomoći osim tebe“ stvaraju okruženje u kom su emocije drugih često na margini.
U takvom kontekstu, empatija se percipira kao slabost, a ne kao snaga. Mnogi mladi nauče da se zatvore emocionalno kako bi opstali u konkurentnom svijetu.
- Preopterećenost i mentalno zdravlje
Nove generacije nose ogroman teret – ekonomska nesigurnost, pritisak na društvenim mrežama, kriza identiteta, ratovi i nepravde… Sve to uzrokuje porast stresa, anksioznosti i depresije.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, depresija je vodeća bolest kod mladih uzrasta 15-29 godina.
U takvim okolnostima, mnogi mladi nemaju ni emocionalne ni mentalne resurse da brinu o osjećanjima drugih – jer se svakodnevno bore sa sopstvenim.
- Nedostatak emocionalnog obrazovanja
Škole nas uče matematici, gramatici, historiji... ali vrlo rijetko nas uče kako da prepoznamo emocije kod sebe i drugih. Emocionalna pismenost se ne podrazumijeva, ona se uči – a generacije koje to ne nauče na vrijeme, kasnije teško razvijaju empatiju.
Posljedice koje ne vidimo odmah
Nedostatak empatije nije samo lični problem. On postaje društveni i globalni izazov. Bez empatije nema zajedništva, tolerancije, pravde ni solidarnosti.
Otuđenost, sve češći konflikti u društvu, polarizacija mišljenja, vršnjačko nasilje, online zlostavljanje – sve to ima korijene u nedostatku razumijevanja i saosjećanja.
Ima li nade?
Iako statistike djeluju obeshrabrujuće, postoji nada. Nove generacije možda ne izražavaju empatiju na isti način kao prethodne – ali imaju duboko usađen osjećaj za pravdu i kolektivnu borbu za dobrobit drugih.
To najbolje pokazuje njihov aktivizam na poljima traženja istih prava za sve, (snažan glas mladih zbog rata u Gazi i osude genocida), zalaganje za zaštitu životinja, žvotne sredine, itd..
Kako njegovati empatiju kod mladih?
Iako su odgovori na ovo pitanje mnogo složeniji, evo nekoliko prijedloga:
-Uvesti emocionalno obrazovanje u škole – kroz radionice, dramske vježbe, čitanje knjiga koje podstiču razumijevanje drugih.
-Njegovati otvorenu komunikaciju u porodici – razgovor o emocijama ne bi trebalo da bude tabu.
-Podsticati volontiranje i humanitarni rad – direktni kontakt sa onima kojima je potrebna pomoć uči djecu empatiji na djelu.
-Savjesno koristiti tehnologiju – umjesto automatskog skrolovanja, birati sadržaje koji inspirišu i podstiču razmišljanje.
Zaključak: Empatija kao ključ opstanka
Empatija nije luksuz – ona je osnovni preduslov za zdravu zajednicu. Iako se čini da je sve više zaboravljamo, važno je da je ne proglasimo izumrlom. Ona nije nestala – samo je potisnuta, možda zaboravljena, ali uvijek se može povratiti.
Da bismo to postigli, moramo kao društvo zajedno raditi – roditelji, nastavnici, institucije, ali i sami mladi. Jer bez empatije nećemo izgubiti samo međuljudsku toplinu – izgubićemo i ono što nas čini ljudima.
Una familia
Oznake:
Podijeli na:
Objave
-
Nedostatak empatije kod novih generacija: Uzroci, posljedice i moguća rješenja
-
Formirana Sekcija mladih Udruženja „Una familia“
-
Uspješan završetak prve faze kursa arapskog jezika u udruženju "Una familia"
-
Ovako je Island cijelu generaciju spasio od alkohola, cigareta i trave
-
Una Familia podržala Treće susrete planinara na Visu
-
Abeceda prehrane sa Tarikom Zolotićem u BKC-u
-
Eminentni nutricionista Tarik Zolotić u Tuzli!!!
-
800 godina od prvog spomena zemlje Soli
-
Značaj i uticaj zelenila na čovjeka
-
Edukativno-sportsko druženje studenata
-
Putovanje kroz historiju: edukativno-turistička posjeta Mediteranu
-
Autizam i poljoprivredni pesticidi
-
Prijava za nove grupe polaznika kursa arapskog jezika
-
Ljekovita moć dodira sa zemljom
-
Da li smo ovisni o farmaceutskim lijekovima?
-
Reklamiranje industrijske i nezdrave hrane-razlog za građansku pobunu i bojkot
-
Prozvodnja hrane za vlastite potrebe-nož u leđa korporacijama koje porobljavaju čovječanstvo
-
Da li drveće priča? (Tajnoviti život šume)
-
Pandemija usamljenosti među novim generacijama
-
Uticaj negativnih vijesti na mentalno zdravlje
Formirana Sekcija mladih Udruženja „Una familia“
27.6. 2025. u Udruženju Una familia formirana je Sekcija mladih, čiji je osnovni cilj aktivno uključivanje nove generacije u društveno korisne, edukativne i humanitarne aktivnosti. Ovo je još jedan snažan korak ka ostvarenju misije Udruženja: ujedinjavanje i povezivanje ljudi kao jedne velike porodice, počevši od lokalne zajednice, sve do globalnog udruživanja.
Na konstituirajućoj sjednici Sekcije, za predsjednicu je izabrana Lamija Pridjevčić (studentica Psihologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu), dok su za potpredsjednice imenovane Merjem Pjanić (studentica Medicinskog fakulteta u Sarajevu) i Emina Aljić (studentica Elektrotehničkog fakulteta u Tuzli)
U vremenu kada se mladima često nameće osjećaj besperspektivnosti, Sekcija mladih Una familia pruža prostor za aktivizam, kreativnost i međusobno osnaživanje.
Udruženje Una Familia na ovaj način potvrđuje da vjeruje u snagu mladih – ne samo kao budućnosti, već kao partnera u sadašnjosti. Jer kada se ljudi, vođeni dobrim namjerama, okupe – sve postaje moguće.
Uspješan završetak prve faze kursa arapskog jezika u udruženju "Una familia"
Udruženje "Una familia" s ponosom objavljuje da je 26.7. 2025. još jedna grupa polaznika I stepena razgovornog arapskog jezika uspješno završila kurs. Time je oko četrdeset polaznika steklo uslov za prelazak na II stepen, čiji je početak planiran na jesen.
Kroz ovu fazu kursa, polaznici nisu samo učili arapski jezik, već su i gradili nova prijateljstva u toploj i podsticajnoj atmosferi. Kroz zajedničko učenje i druženje, kurs je postao mjesto razmjene iskustava i međusobne podrške, a taj duh će se nastaviti i u narednoj fazi.
Pored nastavka kursa arapskog jezika, udruženje "UnaFamilia" najavljuje i nove jezičke programe u narednoj sezoni. U skladu s interesovanjem članova, biće organizovani i kursevi drugih jezika, čime se dodatno širi ponuda edukativnih i kulturnih sadržaja.
Svi zainteresovani su pozvani da prate najave Udruženja i blagovremeno se prijave za nove programe.


