Edukativno-sportsko druženje studenata
Početkom marta ove godine, u planinskom domu „Gradina“-Gradačac, održano je trodnevno edukativno-sportsko druženje studenata, u organizaciji Udruženja Una familia. Dvadesetak studenata sa univerziteta iz Sarajeva, Tuzle i Bihaća imali su priliku družiti se i nadograditi svoja znanja kroz specijalizirane radionice, koje su vodili stručnjaci iz svojih oblasti. Neke od tema bile su „Mentalno zdravlje adolescenata“ i „Sigurnost na internetu“, a fokus je bio, također, i na međusobnom upoznavanju i vještinama zdrave komunikacije. Zdravo i čisto okruženje planinskog doma „Gradina“ omgućilo je svim učesnicima ugodan boravak i šetnju prelijepom prirodom, kao i upoznavanje ovog dijela Bosne i Hercegovine koji, zbog svojih turističkih predispozicija, ne bi smio biti zapostavljen. Nedaleko od Gradačca, u Mionici, postoji interesantan ranč i konjički klub, gdje su studenti imali priliku jahati i upoznati se sa osnovama ovog sporta. Ovogodišnje druženje na „Gradini“ pokazalo je da su upravo ovakvi susreti najbolji način da se mladi inspirišu, povežu i osnaže za izazove koji ih čekaju.
Putovanje kroz historiju: edukativno-turistička posjeta Mediteranu
Od 22.3. do 31.3. 2025. dio članova Udruženja Una Familia posjetili su neke od historijskih znamenitosti Turske, Grčke i Makedonije. Naša edukativno-turistička tura vodila nas je kroz desetine fascinantnih gradova koji čine most između historije, kulture i tradicije Balkana i Bliskog istoka. Tokom ovog putovanja, imali smo priliku da istražimo bogatstvo kulturnog naslijeđa i značajna historijska mjesta koja su oblikovala ovaj region kroz vijekove.
Istanbul
Prvo odredište bio je Istanbul, jedan od najvažnijih gradova svijeta. Istanbul, koji se prostire na dva kontinenta nudi jedinstven pogled na spoj različitih kultura, religija i tradicija. Posjetili smo neke lokalitete koji su svjedoci bogate otomanske i bizantske prošlosti. Istanbul nas je podsjetio na važnost interkulturalnih uticaja koji su oblikovali grad kroz vijekove. Kada sjedite na vidikovcu Pjer Loti i pijete turski čaj, vidite gotovo sve znamenitosti ove metropole, koje je teško i nabrojati.
Ankara, Goynuk, Yunus Emre Koy
Na putu od Istanbula prema jugu Turske nezaobilazna je posjeta i Ankari, oficijelno glavnom gradu Turske. Ankara predstavlja spoj tradicionalnog i modernog načina života i arhitekture. Stari dio grada nalazi se uz džamiju i mauzolej Hadži Bajram Velija i izgrađena je u seldžučkom stilu, kojeg odlikuje jednostavnost i funkcionalnost, najčešće ravan krov i zatvorene galerije, za razliku od osmanskih džamija, koje su mnogo veće i raskošnije, sa impozantnim kupolama.
Selo Goynuk podsjeća na bosanski grad Travnik sa hladnijom klimom i rijekom koja protiče kroz staru čaršiju. Grad se formirao oko džamije i mauzoleja Akšam Settina, duhovnog učitelja koji je odgojio i oblikovao ličnost Sultan Mehmed Fatiha i bio nadaleko poznat ljekar i iscjelitelj. Od istanbulskog meteža i sultanskog dvora skrio se u mir i tišinu ovog brdskog sela, gdje je na kraju živio i umro.
Yunus Emre Koy je mjesto u koje ne možete doći usput. Ime je dobilo po istoimenom turskom pjesniku poznatom u cijelom svijetu. Kao što je i za života imao prostrano srce, kako kaže naš prijatelj, tako je i mjesto njegovog mauzoleja, muzeja i univerziteta prostrano i nesagledivo.
Konya
Još jedno veoma interesantno odredište bila je Konya, grad bogate historije i dubokog duhovnog naslijeđa, koji je domaćin poznatog sufijskog reda, Mevlevi derviša. Konya je domaćin Muzeju Mevlane, koji je posvećen velikom pjesniku i filozofu Dželaludinu Rumiju i njegovom učitelju Šemsudinu Tabriziju, čija je filozofija ljubavi i mira još uvek živa u mnogim dijelovima svijeta. Ovo mjesto posjećuju ljudi sa svih strana, neovisno o pripadnosti različitim religijama, nacijama i ubjeđenjima. Među živopisnim ulicama Konye u kojima se čuju udarci čekića zanatlija i kovača pronašli smo i mauzolej bosanskog divanskog pjesnika iz 16. stoljeća, Abdulaha Bosnevija, jednog od najznačajnijih tumača Ibn Arebija u svijetu.
Šanli Urfa
Jedan od rijetkih gradova na svijetu kojeg je teško ostaviti, nakon što ga jednom posjetite, sigurno je Šanli Urfa. Ovo nije bez razloga sveti grad svih monotesitičkih religija, a svakako i onih starijih religija i civilizacija o kojima malo znamo. Svaki kutak ovog grada priča neku svoju davno zaboravljenu priču i u ovom gradu imate osjećaj neke izvanvremenske zakonitosti, koju je teško objasniti riječima. U centru starog grada nalazi se pećina gdje je rođen i proveo veliki dio svoga života poslanik Ibrahim (Avram). Najljepši dio grada vezan je uz malo jezero koje je, prema legendi nastalo nakon što je Ibrahim (Avram) bačen na lomaču, pa je pretvoreno u vodu, a granje je pretvoreno u ribe koje pripadaju jedinstvenoj vrsti u svijetu. Ribe hrane posjetioci i one slobodno žive, jer se smatra da onaj koji namjerno ubije ijednu, ostaće slijep. U ovom gradu i njegovoj okolini živjela su još trojica kur’anskih i biblijskih poslanika a posjetili smo i selo Šuajb, koje zbog svoje udaljenosti i loših puteva, nije turistički dovoljno prezentovano, gdje ljudi još uvijek žive u isklesanim pećinama i govore dijalektom mješavine turskog i arapskog koji je jako teško razumjeti. U blizini Šanli Urfe je arheološko nalazište Gobekli tepe, koje smo posjetili i koje predstavlja pravo istorijsko blago. Ovo nalazište (9600. g.p.n.e) starije je i od Stonehengea i piramida u Egiptu, tako da je u samom vrhu svjetskog arheološkog blaga. Grad Šanli Urfa je mjesto koje očarava svojom ljepotom, smirenošću i gostoljubivošću njegovih stanovnika.
Harran
Nakon Šanli Urfe, put nas je odveo do Harrana, drevnog grada koji je bio dom starim mesopotamskim civilizacijama. Harran je poznat po svojim specifičnim kamenim kućama, najstarijim naseobinama na svijetu, sa krovovima u obliku pčelinjih košnica, koji su se savršeno prilagodili vrućem klimatskom okruženju. Dok je napolju visokih martovskih 32 stepena, unutar ovih prostorija bez vrata je prijatnih 19 stepeni, iako nema nijednog klima-uređaja. U ovim kućama još uvijek žive ljudi i država ih nastoji otkupiti, kako bi ih pretvorili u muzej, ali tamošnje stanovništvo još uvijek prkosi komercijalizaciji i kapitalizmu, živeći kao njihovi preci, potpuno izvan vremena. Na njihovim licima, bez obzira na težak život, možete uvijek vidjeti osmijeh i dobrodošlicu za stranca i putnika. Okružena pustinjom i obgrljena visokim palmama, u ovom gradu se nalazi i jedna od najstarijih bogomolja, koju je Ibrahim (Avram) nazvao “rajem na zemlji”. Ovaj grad je bio važno sjedište u periodu asirske i rimske vladavine, a posjeta Harranu bila je prava lekcija iz historije antike.
Nevšehir
Još jedan gradić u koji nikako ne možete doći usput je Nevšehir. Nalazi se u centralnoj Turskoj u provinciji Kapadokiya. Nedaleko od njega je tvrđava i selo Hadži Bektaš koje odiše bogatom prošlošću, kozmopolitizmom i otvorenom kulturom. Ime je dobilo po Hadži Bektašu Veliju, neobičnom prvaku i učitelju koji je živio u harmoniji sa svijetom oko sebe, pa čak i sa divljim životinjama i lavovima koji su mu sjedili u krilu. Njegova misionarska uloga širenja ljubavi, mira i tolerancije, ali i odbrane slabih, ugnjetavanih i siromašnih presudno je uticala na formiranje snage i duhovnosti Turske i Balkana.
Solun
Na putu kroz Balkansko poluostrvo, Solun je bio nezaobilazna destinacija. Ovaj grad u Grčkoj, poznat po svom multikulturnom naslijeđu, bio je domaćin brojnih civilizacija, uključujući Rimljane, Vizantince i Osmanlije. Grci su narod koji se može pohvaliti svojom gostoljubivošću, kuhinjom i otvorenošću prema ljudima. Po svojoj arhitekturi, rasporedu ulica i mentalitetu stanovnika, najviše podsjeća na Aleksandriju, grad u Egiptu s druge strane Mediterana. Ova posjeta nam je pružila uvid u bogatstvo istorije grada i njegovu ključnu ulogu u formiranju kulture Balkana. Iz ovih krajeva su Čirilo i Metodije, kršćanski misionari koji su zaslužni za galgoljicu i ćirilicu, prva pisma južnih Slavena.
Strumica
Jedan od prelijepih makedonskih gradova je i Strumica. U tom gradu još uvijek imate ojsećaj prisustva Jugoslavije i arhitekture socijalizma. Čak i ulice nose nazive narodnih heroja bivše zajedničke države. U centru Strumice pronašli smo mezar Mehmed-Nur El Arebija, poznatog duhovnog učitelja melamijskog derviškog reda koji je obilježio duhovni život cijele Makedonije u 18 stoljeću. Nažalost, njegov mezar je još uvijek neobilježen i nalazi se između kompleksa starih zgrada obgrljen starim čempresima.
Skoplje
Na kraju, putovanje nas je dovelo do Skoplja, glavnog grada Makedonije. Skoplje je spoj modernog i starog, sa svojim impozantnim spomenicima, mostovima i arhitektonskim čudima. Ovaj grad je otvoreni muzej, ima bogatu gastronomsku ponudu, a cijene su mnogo niže nego bilo gdje drugo na Mediteranu. Posetili smo Kameni most i Staru čaršiju, koji čine ovaj grad jedinstvenim. Skoplje nas je podsjetilo na značaj međusobne povezanosti i razumevanja među narodima Balkana.
Iako ove zemlje koje smo posjetili imaju različite historije, kulture i tradicije, one su u suštini povezane duboko ukorijenjenim zajedničkim vrijednostima i iskustvima. Balkanski poluotok i Mediteran je prostorno, kulturno i historijski isprepleten, što čini ovaj region jedinstvenim mjestom gde su se kroz vijekove miješale civilizacije, narodi i verovanja. Iako se ponekada i ponegdje mogu osjetiti netrpeljivost, predrasude i nerazumijevanja, dublje i prisnije upoznavanje sa svim ovim gradovima, njihovim ljudima i kulturama govori nam koliko smo bliski jedni drugima i koliko dijelimo iste ili slične vrijednosti, koje se, ponajčešće, samo nazivaju različitim imenima.
Autizam i poljoprivredni pesticidi
Najnovija istraživanja ukazuju nam na povezanost između autizma i uobičajenih poljoprivrednih praksi, što izaziva zabrinutost zbog sigurnosti pesticida koji se koriste u poljoprivredi. Studije i istraživanja nam sugeriraju da izloženost pesticidima tokom trudnoće može značajno povećati rizik od razvoja poremećaja iz autističnog spektra kod djece. Ova otkrića dodaju još jedan argument protiv upotrebe hemikalija u poljoprivredi, koje se smatraju štetnima za zdravlje ljudi i okoliš.
Veliki broj istraživanja govore o zdravstvenim i ekološkim opasnostima pesticida. Poljoprivredni pesticidi povezani su s opasnim zdravstvenim problemima, uključujući rak, urođene mane, Alzheimerovu bolest i zatajenje bubrega, a, prema nedavnom istraživanju, oni su također povezani s autizmom.
Pesticidi i poremećaji iz autističnog spektra
Istraživanje sa Univerziteta Kalifornija u Davisu pokazalo je da trudnice koje žive u blizini područja gdje se primjenjuju pesticidi imaju dvostruko veći rizik da će roditi dijete s poremećajem iz autističnog spektra.
Istraživači su proučavali povezanost između pesticida primijenjenih tokom trudnoće učesnica i kasnijih dijagnoza autizma ili razvoja kašnjenja kod njihove djece. Studija je obuhvatila organofosfate, glavnu komponentu Monsantoovog herbicida Roundup.
Objavljeno u časopisu Environmental Health Perspectives, istraživanje je zaključilo da je blizina organofosfata tokom trudnoće povezana s 60% većim rizikom od poremećaja iz autističnog spektra.
Glavna autorica studije, Janie F. Shelton, objasnila je: „Ova studija potvrđuje rezultate ranijih istraživanja koja su izvještavala o povezanosti između autizma i prenatalne izloženosti poljoprivrednim hemikalijama u Kaliforniji. Iako još uvijek moramo istražiti da li su određene podgrupe žena osjetljivije na izloženost tim spojevima od drugih, poruka je vrlo jasna: Trudnice bi trebale posebno paziti da izbjegavaju kontakt s poljoprivrednim hemikalijama kad god je to moguće.“
Studija navodi: „Organofosfati primijenjeni tokom trudnoće povezani su s povećanim rizikom od poremećaja iz autističnog spektra, posebno za primjenu klorpirifosa u drugom tromjesečju. Piretroide su umjereno povezane s poremećajem iz autističnog spektra neposredno prije začeća i u trećem tromjesečju. Karbamate primijenjeni tokom trudnoće povezani su s kašnjenjem u razvoju. Izloženost insekticidima za osobe koje žive u blizini poljoprivrednih područja može biti problematična, posebno tokom trudnoće, jer mozak razvijajućeg fetusa može biti osjetljiviji nego kod odraslih.“
„Budući da su ovi pesticidi neurotoksični, izloženost u materici tokom ranog razvoja može poremetiti složene procese strukturnog razvoja i neuronskog signaliziranja, izazivajući promjene u mehanizmima uzbuđenja i inhibicije koji upravljaju raspoloženjem, učenjem, društvenim interakcijama i ponašanjem.“
Ova studija doprinosi velikom broju istraživanja koja detaljno opisuju štetne efekte poljoprivrednih pesticida. Jedno od tih istraživanja je detaljno obrazložilo kako toksičnost glifosata dovodi do supresije ključnih enzima, što može uzrokovati zdravstvene probleme poput srčanih bolesti, Alzheimerove bolesti, Parkinsonove bolesti i autizma. Studija objavljena u časopisu Biomedical Research International pokazuje da je Roundup herbicid sam po sebi 125 puta toksičniji od svog aktivnog sastojka, glifosata. Podaci koji dokazuju koliko su ove hemikalije opasne čine se beskrajnim, ali ipak se čini da poljoprivredni pesticidi neće nestati uskoro. Ono što mi možemo učiniti jeste da se što manje izlažemo blizini opasnih poljoprivrednih pesticida, te da sami promoviramo i koristimo organsku proizvodnju, kakvu su koristile generacije naših predaka.
Preveo i priredio: Una familia