Magija na velikom platnu: utjecaj holivudske fantastike na vrijednosni sistem mladih
Holivudska filmska industrija decenijama ima snažan utjecaj na oblikovanje stavova, vrijednosti i pogleda na svijet, posebno među mladima. Jedan od izraženih trendova u savremenoj kinematografiji jeste normalizacija i romantizacija magije, okultizma i nadnaravnih praksi, često predstavljenih kao pozitivne, bezazlene ili čak poželjne. Filmovi i serije u koma su čarobnjaci, vještice, prizivanje sila, magični rituali i „skrivena znanja“ centralni motivi postali su dio svakodnevne popularne kulture.
Magija kao zabava i gubitak moralnih granica
U mnogim holivudskim filmovima magija se ne prikazuje kao opasna ili etički problematična, već kao sredstvo lične moći, samopotvrđivanja i kontrole nad drugima. Likovi koji koriste magiju često su heroji ili pozitivni protagonisti, dok se moralne posljedice njihovih postupaka rijetko razmatraju. Na taj način se briše jasna granica između dobra i zla, a ono što je nekada bilo smatrano destruktivnim ili duhovno opasnim biva predstavljeno kao „alternativni put samospoznaje“.
Za mlade osobe, koje se nalaze u fazi formiranja identiteta, ovakve poruke mogu imati snažan utjecaj. Kada se magija prikazuje kao rješenje problema, prečica do uspjeha ili izvor posebnosti, mladi mogu razviti pogrešnu sliku o stvarnosti, odgovornosti i posljedicama vlastitih postupaka.
Normalizacija okultnog i duhovna zbunjenost
Posebno problematičan aspekt jeste činjenica da se okultni simboli, rituali i koncepti često prikazuju bez ikakvog kritičkog okvira. U nekim filmovima i serijama briše se razlika između religije, mitologije i magije, stvarajući dojam da su svi duhovni sistemi jednako relativni i zamjenjivi. Takav pristup može dovesti do duhovne zbunjenosti, relativizma i gubitka osjećaja za istinu i etičke temelje.
Kod mladih koji nemaju čvrsto izgrađen vrijednosni ili religijski okvir, ovo može rezultirati fascinacijom okultnim praksama, eksperimentisanjem ili trivijalizacijom duhovnih pitanja. Iako većina mladih ostaje na nivou zabave, utjecaj ponavljanih poruka ne treba potcjenjivati.
Psihološki i društveni aspekti
Psiholozi i pedagozi često upozoravaju da sadržaji koji glorificiraju natprirodnu moć i „skrivena znanja“ mogu podsticati bijeg od realnosti. Umjesto razvijanja strpljenja, rada, samodiscipline i odgovornosti, mladima se nudi iluzija brze moći i kontrole. To može doprinijeti pasivnosti, frustraciji i nerealnim očekivanjima od života.
Također, komercijalna priroda ovih filmova često ima za cilj stvaranje potrošačke kulture povezane s magijom: knjige, simboli, rituali, igre i „duhovni proizvodi“, čime se okultno dodatno trivijalizira i pretvara u robu.
Potreba za kritičkim pristupom
Važno je naglasiti da cilj kritike nije zabrana umjetnosti ili negiranje mašte, već razvijanje kritičke svijesti. Mladi trebaju biti osposobljeni da razumiju razliku između fikcije i stvarnosti, između umjetničkog izraza i stvarnih duhovnih vrijednosti. Uloga roditelja i nastavnika je ključna u tome da se o ovim temama razgovara otvoreno, argumentovano i bez senzacionalizma. Ovo nije slučaj samo sa filmovima i serijama, već i sa književnim djelima za mlade. Nekada smo čitali i pamtili priče o Tomu Sawyeru, Bijelom očnjaku, koje su promovirale pozitivne ljudske vrline danas su to zamijenile isprazne priče o Harry Potteru, dobrim vješticama i magima, koje nove naraštaje uče nečemu sasvim suprotnom.
Una Familia
Prirodni ciklusi čovjeka: zašto su važni i kako ih obnoviti
U današnjem svijetu lako je izgubiti dodir sa svojim prirodnim ritmovima. Naše tijelo je evoluiralo da funkcioniše u skladu sa ciklusom svjetlosti i tame, ali brz način života, ekrani i internet često nas izbacuju iz tog sklada. Kad ustajemo tek kad nas alarm probudi umjesto da nas razbudi jutarnje sunce, kad jedemo velike obroke kasno navečer i provodimo sate pred ekranima, stvaramo disbalans koji utiče na energiju, san i opšte zdravlje.
Naša biološka struktura – cirkadijalni ritam – zamišljena je tako da nas jutarnja svjetlost budi prirodno, da dan koristi svjetlo za produktivnost, a da se noću polako “pripremamo” za odmor. Međutim, digitalna svjetlost (posebno plava svjetlost) iz ekrana prije spavanja potiskuje melatonin, hormon koji signalizira tijelu da je vrijeme za spavanje. Prema novim studijama, sat vremena ekrana u krevetu može povećati rizik od nesanice za čak 59% i skratiti san za oko 24 minute.
Ovaj problem nije izoliran: u jednoj anketi 75 % Amerikanaca izjavilo je da su izgubili san jer su ostali budni da gledaju televizijske serije, dok 51 % mladih i sredovječnih ljudi redovno odgađa odlazak u krevet radi ekraniziranja. HCP live istraživanje provedeno na preko 122.000 odraslih pokazalo je da osobe koje svakodnevno koriste ekrane prije spavanja imaju 33% veću vjerovatnoću da prijave loš kvalitet sna.
Osim sna, naše navike u ishrani također se pomjeraju u neprirodnim smjerovima: veliki, kasni obroci, jelo pred ekranom i preskakanje doručka postali su uobičajeni. Takve navike remete metabolizam, izazivaju osjećaj težine i često nas drže u „jutarnjem umoru“, jer tijelo ne dobija energiju kada mu je najviše potrebna i ne odmara kad bi trebalo. Kad bismo slušali tijelo, jeli bismo obilnije tokom dana, a noću bismo birali laganiju hranu — i tako poštovali svoj prirodni ritam.
Mentalno, konstantna stimulacija internetom stvara situaciju u kojoj je teško usporiti misli i doći do istinske tišine. U prošlim vremenima čovjeku su bili potrebni trenuci smirenja, razmišljanja i odmora — sada ih često nema jer nas obaveze, notifikacije i sadržaji stalno vraćaju u hiperaktivni režim. Ovaj ciklus „stalne budnosti“ ne stvara samo umor: on remeti regeneraciju tijela i uma.
Ipak, povratak prirodnim ritmovima nije nedostižan. Ustajanje uz jutarnju svjetlost — makar samo izlaganje sunčevoj svjetlosti nekoliko minuta — može resetirati unutrašnji sat. Ograničavanje ekrana prije spavanja i uvođenje rituala tišine pomaže tijelu da se pripremi za san. Kad jedemo, možemo birati da to bude svjesna aktivnost bez ometanja digitalnim sadržajima, a ne autopilot pred ekranom. Kratka šetnja tokom dana, redovan unos svježe hrane i odvajanje vremena za odmor mogu značajno povratiti balans.
U konačnici, radi se o vraćanju jedne jednostavne, ali moćne istine: naše tijelo još uvijek funkcioniše po ritmovima prirode — svijetlost-tama, aktivnost-odmor, unos-negativni unos. Ekrani nam možda pomažu da održavamo povezanost sa svijetom, ali unutar nas postoji svevremenski ritam koji zaslužuje poštovanje. Kad ga ne zanemarujemo, vraćamo energiju, bolji san i mir koji smo možda zaboravili.
Prirodni ciklusi nisu „new age“ ideja — to je naučno potvrđen, fiziološki osnov našeg funkcionisanja.
Ne možemo promijeniti tok modernog svijeta, ali možemo podesiti način na koji živimo unutar njega.
Povratak prirodnim ritmovima nije povratak unazad, već povratak sebi — svom tijelu, disanju, miru i energiji koju smo zaboravili u izazovima novih vremena.
Da li je algoritam nevidljivo ropstvo i nova praktična religija?
Kritika digitalnog fatalizma
Živimo u vremenu u kojem algoritam zna više o nama nego što mi sami o sebi znamo. On predviđa naše želje, bira naše vijesti, preporučuje muziku, prijatelje i misli. Na prvi pogled — praktično. Na dubljem nivou — zastrašujuće. Ako malo zastanemo, primijetićemo da smo počeli vjerovati algoritmu gotovo religiozno, kao da u njemu prebiva neka viša inteligencija koja zna šta je za nas „najbolje“.
Nekada su ljudi gledali u nebo tražeći znakove. Danas gledamo u ekran. Svaki feed postaje svojevrsno sveto pismo, a svaka preporuka – digitalno proročanstvo. Vjerujemo da nas algoritam „poznaje“, da nas vodi prema onome što „trebamo“ da vidimo. Ali u tom vjerovanju ne primjećujemo da se polako odričemo vlastitog unutrašnjeg kompasa.
Ova nova „religija“ ne traži molitve, već pažnju. Njena valuta je klik, a ritual – beskrajno skrolanje. Umjesto oltara imamo ekrane. Umjesto svećenika – influensere. Umjesto smisla – personalizirani sadržaj. I dok algoritam neumorno „uči“ o nama, mi sve manje učimo o sebi. Paradoksalno, u svijetu beskonačnih informacija, postajemo sve površniji.
Statistika koja upozorava
Prema podacima, prosječna osoba dnevno provede oko 4 sata i 43 minute na pametnom telefonu. Drugi izvori navode da je globalno prosječno dnevno vrijeme provedeno na pametnom telefonu i drugim uređajima između 6 ili 7 sati. U Sjedinjenim Američkim Državama 18 % korisnika provodi više od 6 sati dnevno na pametnom telefonu. Kada čujemo ove brojke, teško je ignorirati da se digitalni svijet zasniva ne samo na slobodnom izboru, već na sustavu koji zahtijeva našu pažnju i prisustvo.
Digitalni fatalizam: „Tako je, ne može se drugačije.“
Digitalni fatalizam je osjećaj da se protiv sistema ne može. Kažemo: „Tako je danas, sve je online.“ Kao da su algoritmi sila prirode, a ne ljudska tvorevina. Oslanjamo se na njih da nam kažu šta je istinito, lijepo, vrijedno – dok istovremeno gubimo povjerenje u sopstvenu intuiciju, tišinu i ritam.
Priroda, međutim, ima drugačiji zakon. U šumi nema algoritma. Nema filtera, nema personalizacije. Sve postoji istovremeno – haotično, nesavršeno, ali iskreno. Tamo si prisutan zato što moraš biti. Šuma ti ne nudi „sadržaj“, nego te poziva da učestvuješ.
Povratak prirodnom
Vrijeme je da raskinemo s digitalnim fatalizmom – ne zato što je tehnologija zla, nego zato što nije sveta. Možemo je koristiti kao alat, ali ne kao sudbinu. Kad algoritam postane dogma, gubimo slobodu. Kad priroda postane učitelj, ponovo učimo da vjerujemo sopstvenim čulima.
Pravi otpor ne leži u bježanju od tehnologije, nego u povratku prirodnom povjerenju u život. Da, algoritam može predvidjeti šta ćeš kliknuti, ali ne može znati gdje ćeš poći kad kreneš bez cilja. Ne zna kako miriše jutarnja magla, niti kako zvuči tišina prije kiše.
Vratimo svoju ljudsku slobodu – u odluci da ne budemo predvidivi. Da ne prihvatimo algoritam kao neko proročanstvo, nego da ponovo, kao naši stari, tražimo odgovore u stvarnosti koja diše, a ne u sistemu koji računa.
Dendroterapija: Kako drveće iscjeljuje tijelo i um
Od davnina čujemo savjete poput: „Trudnice – pod lipu, ranjenici – pod hrast, svi ostali – pod brezu!“
U narodnoj medicini drveće je oduvijek bilo tretirano kao izvor energije, iscjeljenja i zaštite.
„Drveće zaista može izliečiti, iscjeliti, očitovati čovjeka, nahraniti ga energijom“ – kažu stari zapisi.
I dok taj pristup može zvučati kao mit — moderna nauka pokazuje da u njemu ima i realne osnove.
Ruski naučnik Mihail Semjonovič Vinogradov posvetio se posebno istraživanju drveća – kao davalaca energije, ali i „kradljivaca“ negativne energije.
– U narodnoj medicini danas postoji čitavo područje koje se naziva dendroterapija, liječenje drvećem ili uz pomoć drveća. Postoje zapisi još iz starog doba, kada su mlade djevojke odlazile do breze kako bi nakupile pozitivnu energiju, za sretnu udaju i život. Trudnice bi sjedile ispod lipe, a ranjeni vojnici su smještani ispod hrasta, kako bi dobili snagu za iscjeljenje rana… Vidari su preporučivali ne samo sjedenje pored drveća, već i penjanje na njih, kako bi se što više preuzela ili razmijenila snaga drveta. Čak i danas, djeca instinktivno penju se na drveće, a mnogi grade kuće u šumi… – rekao je između ostalog Vinogradov.
Prisjetio se i starog običaja: kada bi se dijete rodilo, sadilo se drvo, na primjer hrast za dječaka, a jela, breza ili lipa za djevojčicu. Posebno je bilo zanimljivo pratiti kako dijete i drvo rastu i razvijaju se.
Tradicija i drveće koje “daruje” i koje “uzima”
Prema narodnoj tradiciji, određenim vrstama drveća pripisuje se moć iscjeljenja: npr. hrast, breza i bor su navodno donatori energije, dok se nekim vrstama, poput topola i ive, pripisuje uloga “kradljivaca” energije.
Trudnice su sjedile pod lipom, ranjenici su se stavljali pod hrast da povrate snagu, a ljudi su tražili brezu – za pročišćenje, smirenje i novi početak.
Iako zvuči simbolično, moderni koncept dendroterapije (terapije drvećem) koristi upravo ove principe: svaka vrsta drveća djeluje na čovjeka drugačije, na fizičkom i psihičkom nivou.
Naučni pogled: drveće i zdravlje
Savremena istraživanja potvrđuju da boravak u prirodi i među drvećem ima konkretne zdravstvene koristi:
- Meta-analiza 6 RCT studija pokazala je značajno poboljšanje mentalnog zdravlja kod ispitanika koji redovno borave u šumskom okruženju – efekt-veličina 1,25 (95 % CI = 0,93-1,57; p < 0,001).
- Sistematski pregled 20 studija ukazao je da “forest therapy” smanjuje depresiju (Hedges’s g = 1,133) i anksioznost (Hedges’s g = 1,715).
- Pregled 219 studija otkrio je da kod 68,9 % ispitanika, bilježi značajan pozitivan ishod boravka u šumi.
- U Velikoj Britaniji, mentalna zdravstvena korist od šuma naučno objašnjena uticala je na posebnu politiku o zaštiti šuma.
- Globalna istraživanja pokazuju da šume pomažu u prevenciji dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, raka i hroničnog stresa.
Za što je dobro svako drvo?
Evo kratkog vodiča kroz iscjeljujuću „ličnost“ najpoznatijih stabala:
Hrast – drvo snage i izdržljivosti
Simbol moći i stabilnosti. U narodnoj medicini se koristi kod slabosti, iscrpljenosti i stresa.
Znanstveno, tanini iz hrastove kore djeluju antibakterijski i adstrigentno – koriste se u liječenju rana, upala i probavnih tegoba.
Energetski, hrast „puni baterije“ i pomaže kod osjećaja umora, bezvoljnosti i slabog imuniteta.
Breza – čistač tijela i duha
Poznata kao „žensko drvo“ i simbol obnove. Brezin sok, lišće i pupoljci imaju diuretično, detoksikacijsko i protuupalno djelovanje.
U narodnim vjerovanjima čisti od tuge i stagnacije, a u fitoterapiji pomaže kod bubrežnih i jetrenih tegoba, kožnih problema, reume i povišenog pritiska.
Boravak uz brezu dokazano smiruje nervni sistem i poboljšava koncentraciju.
Bor – čuvar disajnih puteva
Bor oslobađa fitoncide – prirodne supstance koje čiste zrak od bakterija.
Studije pokazuju da šetnja borovom šumom smanjuje simptome bronhitisa, astme i alergija.
Bor simbolizira disanje, jasnoću i otpornost. Njegova aroma podiže raspoloženje i smanjuje anksioznost.
Lipa – smirenje i zaštita
U narodnim običajima, trudnice i dojilje sjedile su pod lipom radi zaštite i sklada.
Čaj od lipe djeluje blago sedativno, smanjuje stres i olakšava nesanicu.
U energetskom smislu, lipa „umiruje srce“ i usklađuje emocije.
Kesten – rasterećenje i tjeranje strahova
Kesten pomaže kod problema s venama, reumatskih bolova i nervne napetosti.
Narod kaže da „kesten upija tugu i napetost“ – a nauka potvrđuje da ekstrakt divljeg kestena (escin) jača krvne sudove i smanjuje otok.
Jela i smreka – imunitet i pročišćenje
Smrekove iglice sadrže vitamin C, terpene i antimikrobne supstance.
Boravak u jelovim i smrekovim šumama povećava broj NK-ćelija (prirodnih ubica) – ključnih za imunitet.
Japanske studije “Shinrin-yoku” pokazale su povećanje NK aktivnosti i do 50 % nakon samo dva dana u šumi.
Bagrem – nježnost i mir
Njegov miris smiruje nervni sistem, a čaj od cvjetova pomaže kod gastritisa i nesanice.
Energetski, bagrem unosi „svjetlost i lakoću“, pomaže kod emocionalnog umora.
Kako to primijeniti u praksi
Evo nekoliko jednostavnih načina kako da osjetite moć drveta:
- Odaberite drvo koje vas privlači i provedite 5–15 minuta uz njega — sjedite, disite i opustite se.
- Udahnite duboko, zadržite dah 4–8 sekundi, izdahnite i osjetite toplinu tijela.
- Ako ste u gradu, komad drveta (hrast, breza, bor) možete držati blizu sebe — kao “mini-iscelitelj”.
- Redovno ponavljajte kontakt sa prirodom — najbolji efekti dolaze kad to postane navika, a ne slučajni ritual.
Spoj folklora i nauke
Kada spojimo staru mudrost — drvo kao čuvar, iscjelitelj i simbol života — s modernim dokazima o njegovim psihofizičkim efektima, dobijamo jasnu poruku:
drveće nije samo pejzaž — ono je terapija.
Hrast jača, breza čisti, bor smiruje, lipa grli, a kesten oslobađa. I svako od njih nas podsjeća da smo dio prirode, a ne njeni posmatrači.
Zaključak
Zagrljaj breze, stajanje pod hrastom ili šetnja borovom šumom nisu samo rituali iz narodnih priča — nego i pravi lijek za um i tijelo.
Sljedeći put kad stanete pored drveta, sjetite se: to nije samo biljka, nego saveznik, iscjelitelj i prijatelj koji tiho diše uz nas.
I kako potvrđuje i nauka — priroda liječi, ako joj damo priliku.
Izložba „Una familia: Niti koje nas povezuju“ u okviru Dana audio-vizuelnog nasljeđa i umjetnosti
Udruženje „Una familia“ Tuzla, u saradnji sa Bosanskim kulturnim centrom TK Tuzla, organizuje izložbu fotografija pod nazivom „Una familia: Niti koje nas povezuju“. Izložba se realizuje u sklopu 6. Dana audio-vizuelnog nasljeđa i umjetnosti, manifestacije koja kroz različite sadržaje promoviše kreativni izraz i očuvanje kulturne baštine.
Otvaranje izložbe biće upriličeno u ponedjeljak, 27. oktobra 2025. godine u 18:30 sati u galeriji BKC-a Tuzla.
Fotografije predstavljaju radove polaznika kursa fotografije Udruženja „Una familia“ iz 2025. godine, koji su tokom proteklih mjeseci, pod stručnim mentorstvom Roberta Andrejaša, renomiranog majstora umjetničke fotografije i predsjednika Foto kino kluba Tuzla, istraživali različite pristupe i motive u fotografskom izrazu.
Teme fotografija su raznolike – od portreta i pejzaža do spontanih životnih situacija i detalja koji povezuju svakodnevnicu s intimnim doživljajem autora. Kroz zajednički nazivnik „Niti koje nas povezuju“, izložba simbolično prikazuje snagu zajedništva, stvaranja i umjetničkog dijaloga unutar zajednice.
Izložba će biti otvorena za posjetioce od 27. oktobra do 3. novembra 2025. godine, do kada traje i sam festival.
Prijavite se na časove muzike u našem Udruženju!
Dragi roditelji i mladi glazbenici, jeste li spremni uroniti u čaroban svijet tonova i melodija? Udruženje 'Una Familia' s ponosom najavljuje upis na časove harmonike, klavira i pjevanja pod stručnim vodstvom renomirane profesorice Jasminke Glinac!
Profesorica Jasminka, s dugogodišnjim iskustvom i neizmjernom ljubavlju prema glazbi, posvećena je poticanju talenata i razvijanju glazbene kreativnosti kod djece i mladih. Bilo da vaše dijete sanja o sviranju omiljenih melodija na klaviru, želi naučiti ritmove harmonike ili razviti svoj glas kroz pjevanje, kod nas će pronaći inspiraciju i podršku!
Naši časovi su prilagođeni svim uzrastima i nivoima znanja, od početnika do naprednih učenika. Kroz zabavan i interaktivan pristup, djeca će razviti glazbene vještine, samopouzdanje i ljubav prema umjetnosti.
**Što nudimo?**
* 🎹 Časovi klavira
* 🎶 Časovi harmonike
* 🎤 Časovi pjevanja
* Individualni pristup i rad u malim grupama
* Inspirativno okruženje
Ne propustite priliku da vaše dijete razvije svoj glazbeni potencijal! Prijave i sve dodatne informacije možete dobiti pozivom na broj: **061 541 201**. (viber)
Radujemo se vašem dolasku!
#MuzickiCasovi #Klavir #Harmonika #Pjevanje #UnaFamilia #JasminkaGlinac #GlazbaZaDjecu #MladiGlazbenici #OtkrijTalent #Tuzla"
ODRŽANA RADIONICA: „Kreativni AI alati u svakodnevnom radu“
U prostorijama Udruženja Una Familia u Tuzli, 11.10.2025. godine, održana je radionica pod nazivom „Kreativni AI alati u svakodnevnom radu“, koja je okupila učesnike različitih profila – od edukatora, freelancera, studenata, do entuzijasta za nove tehnologije.
Radionica je imala za cilj da približi prisutnima kako vještačka inteligencija može postati svakodnevni saveznik, a ne prijetnja ili zamjena za njihove ideje i rad. Kroz praktičan pristup i rad na stvarnim primjerima, učesnici su imali priliku da se upoznaju s alatima poput LamaCoder, Groq, VEO3, Imagen4, Suno, itd..
Posebno oduševljenje izazvao je pristup koji stavlja naglasak na očuvanje kreativnosti i ličnog pečata, uz istovremeno unapređenje produktivnosti – kako u poslovnom, tako i u ličnom kontekstu.
Prisutni su pokazali veliko interesovanje za temu, a radionica je otvorila vrata budućem ciklusu specijaliziranih edukacija iz ove oblasti koje će se uskoro organizirati.
Zahvaljujemo se svim učesnicima na aktivnom učešću i pozitivnoj atmosferi! Uskoro informacije o narednim radionicama!
Una Familia
Zaboravljene moći ljekovitih biljaka iz naših krajeva
– Priroda kao prvi ljekar čovječanstva –
Još od davnina, prije nego što su postojale moderne apoteke i farmaceutske industrije, ljudi su za liječenje koristili ono što su imali nadohvat ruke – biljke. Naši preci znali su da za svaku bolest postoji trava koja liječi. Znali su kad se koja biljka bere, gdje raste, kako se suši, kuha, potapa u ulje, pretvara u čaj, oblog ili tinkturu.
Danas, u doba brzih rješenja i sintetičkih lijekova, to znanje polako biva potisnuto. Ipak, interesovanje za prirodnu medicinu i ljekovite biljke se vraća, naročito među onima koji žele zdraviji, svjesniji i održiviji život. Upravo zato, vrijeme je da se podsjetimo na neke od najmoćnijih ljekovitih biljaka koje rastu u našim krajevima – na livadama, u planinama, pa čak i u dvorištima.
Ove biljke nisu samo dio narodnog vjerovanja – mnoge od njih su potvrđene savremenim naučnim istraživanjima kao izuzetno korisne u prevenciji i liječenju raznih tegoba. Njihova ljepota je u jednostavnosti: blage su, a djelotvorne, i često dostupne potpuno besplatno – ako znaš gdje da gledaš.
- Kantarion (Hypericum perforatum)
Narodni naziv: Gospina trava
Prirodni antiseptik, poznat po svom umirujućem i regenerativnom djelovanju. Koristi se za liječenje rana, opekotina, depresije, nervoze i problema sa varenjem. Kantarionovo ulje je izuzetno za njegu kože.
Način upotrebe: Ulje za kožu, čaj za nervozu i želudac.
Napomena: Ne koristi se istovremeno s antidepresivima i nekim lijekovima.
- Kopriva (Urtica dioica)
Prava superhrana iz prirode. Bogata je vitaminima (A, C, K), željezom, kalcijumom i proteinima. Čisti krv, jača imunitet, ublažava alergije i stimuliše rad bubrega.
Način upotrebe: Čaj, supa, sok, sušena za čajeve zimi.
- Kamilica (Matricaria chamomilla)
Jedna od najpoznatijih biljaka za umirenje i opuštanje. Pomaže kod nesanice, stomačnih tegoba, menstrualnih bolova i upala.
Način upotrebe: Čaj, inhalacija, kupke za bebe, obloge.
- Maslačak (Taraxacum officinale)
Čitava biljka je jestiva i ljekovita – korijen, listovi i cvijet. Maslačak stimuliše jetru i žuč, poboljšava varenje i djeluje kao prirodni diuretik.
Način upotrebe: Čaj od korijena, salata od listova, med od cvjetova.
- Hajdučka trava (Achillea millefolium)
Poznata i kao stolisnik, odlična je za ženske probleme – npr. neredovne ili bolne menstruacije, kao i za liječenje rana, hemoroida i probavnih problema.
Način upotrebe: Čaj, tinktura, kupke, obloge.
- Majčina dušica (Thymus serpyllum)
Prirodni antibiotik. Djelotvorna je kod kašlja, bronhitisa, prehlada i jačanja imuniteta. Odlična i za dezinfekciju rana.
Način upotrebe: Čaj, inhalacija, dodatak jelima.
- Žalfija (Salvia officinalis)
Od davnina poznata kao biljka mudrosti i dugovječnosti. Koristi se kod upala grla, desni, znojenja i za hormonalni balans.
Način upotrebe: Grgljanje, čaj, parne kupke, ulje.
- Divlji origano (Origanum vulgare)
Izuzetno moćna biljka sa snažnim antibakterijskim i antivirusnim djelovanjem. Origano ulje se koristi kod infekcija, upala, gljivica i respiratornih problema.
Način upotrebe: Ulje (u razblaženom obliku), čaj, začin.
- Preslica (Equisetum arvense)
Bogata silicijumom, odlična za jačanje kostiju, kose i noktiju. Pomaže kod problema sa bešikom i bubrezima.
Način upotrebe: Čaj, kupke za nokte i kosu.
- Breza (Betula pendula)
List breze djeluje kao prirodni diuretik i koristi se za detoksikaciju, reumu, giht i snižavanje holesterola.
Način upotrebe: Čaj od listova, brezin sok u proljeće.
Kako da koristiš ljekovite biljke bez straha?
- Uvijek se dobro informiši – ne koristi biljke nasumično. Svaka biljka ima svoje djelovanje, doze i moguće kontraindikacije.
- Ne miješaj ih s lijekovima bez savjeta stručnjaka – neke biljke mogu pojačati ili umanjiti dejstvo lijekova.
- Počni s jednostavnim pripravcima – čajevi su najblaži oblik i dobar način da upoznaš biljku.
- Uči o berbi i sušenju – biljke se beru u određeno doba dana, u suvom vremenu, i čuvaju na tamnom i suvom mjestu.
Za kraj: Povratak prirodi nije trend, već potreba
U svijetu gdje je stres postao svakodnevnica, a zdravlje sve skuplje, možda je vrijeme da se vratimo osnovama – prirodi, balansu i znanju koje ne zastarijeva. Ljekovite biljke iz naših krajeva nisu čudo – one su podsjetnik da smo dio prirode i da je u njenim tišinama često skriven odgovor koji tražimo.
Una Familia
Radionica u našem Udruženju: „Kreativni AI alati u svakodnevnom radu“
Pridruži nam se na radionici "Kreativni AI alati u svakodnevnom radu" i otkrij kako vještačka inteligencija može postati tvoj svakodnevni saveznik, a ne zamjena za tvoj rad i ideje. Kroz praktičan pristup naučit ćemo kako koristiti korisne alate kao što su LamaCoder, Groq, VEO3 i Imagen4. Fokus radionice je na učenju kroz rad i stvarne primjere, jer praksa donosi najbolje rezultate. Saznaj kako ti AI može pomoći da radiš brže, pametnije i kreativnije – bez gubitka ličnog pečata. Radionica je namijenjena svima koji žele savladati osnovne koncepte i odmah ih primijeniti u svom poslu ili svakodnevici!
Radionica: „Kreativni AI alati u svakodnevnom radu“, 11.10.2025. godine u prostorijama „Udruženja Una Familia“ Momanovo 77. Tuzla. Ulaz besplatan! Zbog ograničenog broja mjesta prijaviti se putem vibera na broj Udruženja: 061 541 201 ili na mail: info@unafamilia.org
Proizvodnja banalnosti među novim generacijama i njene posljedice
Živimo u vremenu koje se često hvali kao najnaprednije u istoriji čovječanstva. Tehnološki i informacijski — to možda i jeste tačno. Međutim, kada pogledamo generacije koje odrastaju u toj "najnaprednijoj" eri, nemoguće je ne zapitati se: napreduje li čovjek ili samo tehnologija?
Gubitak fokusa i sistem vrijednosti
Nove generacije, koje su praktično odrasle sa ekranom u ruci, pokazuju zabrinjavajuće ograničenja u fokusu, kritičkom razmišljanju i interesovanju za stvarni svijet.
Roditelji, nastavnici i društvo u cjelini bore se da osvoje pet minuta njihove pažnje — i to nije metafora. Toliko, naime, u prosjeku traje i interesovanje za bilo koju temu koja nije viralna, kratka i zabavna.
Sve što zahtijeva kontinuitet, trud i dublje razmišljanje — smatra se dosadnim. Umjesto svijeta knjige, nauke, rada i prirode, mladi se sve više okreću brzim sadržajima: TikTok, Instagram, YouTube shortsi, igrice, izazovi.
Od Tom Sawyera do puštanja vjetrova u supermarketu
Teško je zamisliti današnjeg tinejdžera koji čita "Pustolovine Toma Sawyera" ili neku popularnu naučnu knjigu. Zašto bi i čitao? U pet minuta može da pogleda deset viralnih klipova, od kojih ga nijedan ne ostavlja da misli, već samo da se nasmije.
U svijetu u kojem je "zabavno" gledati kako neko jede deterdžent, pušta vjetrove u prodavnici ili jede 50 hrenovki bez daha, književnost i ozbiljna znanja izgledaju kao arheologija.
Instant-stručnjaci: nova digitalna kasta
Na društvenim mrežama imamo i eksploziju samozvanih stručnjaka. Instant terapeuti, lažni naučnici, "motivatori" i slični kvazi autoriteti nude rješenja za sve — od depresije do "kako se obogatiti za tri dana".
Na taj način devalviraju se znanje, trud, školovanje i iskustvo. Kultura "instant rješenja" zamjenjuje ideju da je za stvaran napredak potreban rad, greške, vrijeme i posvećenost.
Talent show kao paradigma površnosti
Ova pojava ne traje od juče. Već decenijama, kroz fenomen talent showa i sličnih emisija, svjedočimo ideji da je slava moguća bez rada, a umjetnost bez znanja. Sve je svedeno na emociju, trenutak, "klikabilnost".
U takvom sistemu vrijednosti, ne samo da je znanje izgubilo vrijednost, već i svi oni koji su mu posvetili život.
Posljedice: Ko nam danas vodi društvo?
Generacije odrasle u takvom duhu sada postaju doktori, profesori, političari, menadžeri. I nije potrebno mnogo da bismo vidjeli rezultate tog odgoja: pogledajmo sistem obrazovanja, zdravstva, medija, politiku...
Zato pitanje "Kako su nove generacije postale ovakve?" nije samo pitanje za njih. To je pitanje za nas — šta smo im ponudili kao alternativu?
Zaključak (ili poziv na razmišljanje):
Nije problem u tome što živimo u digitalnom svijetu. Problem je što smo zaboravili da ljudska misao treba prostor, vrijeme i tišinu da bi sazrela. Ako ne obnovimo sistem vrijednosti u kojem su znanje, rad i kritičko mišljenje osnova razvoja — sve pametnije mašine krenuće nas spašavati od sve površnijih ljudi. A od ta dva zla, teško je izabrati bolje.
Una famila