(ovaj članak je dio sesija Svjetskog ekonomskog foruma, 2024.)

Od 2014-2015. do 2023. godine, broj djece koja su gotovo neprekidno online otprilike se udvostručio, što ističe kako su tehnološki napreci promijenili djetinjstvo u poslednjim godinama. Nova istraživanja sa Univerziteta u Oxfordu pokazuju snažnu povezanost između korišćenja društvenih mreža kod tinejdžera i povećane anksioznosti i depresije. Globalni budući savjet za mentalno zdravlje ima za cilj da se bavi značajnim porastom problema mentalnog zdravlja nakon pandemije COVID-19, promovirajući inovativne javno-privatne inicijative koje transformišu tretman i stvaraju trajna rješenja. Od pojave aplikacija za pametne telefone do novih podsticaja na društvenim mrežama, posljednji tehnološki napreci označavaju promjenu u djetinjstvu i jedinstven set izazova ove generacije, koji roditelji počinju da prepoznaju.

Podaci prikazuju složenu sliku: problemi mentalnog zdravlja među mladima globalno su u porastu, i dok povećano vrijeme provedeno pred ekranom i korišćenje društvenih mreža doprinose ovom trendu, nije sve digitalno angažovanje štetno. Stručnjaci naglašavaju potrebu za uravnoteženom upotrebom tehnologije i redizajnom digitalnih alata kako bi se podržao normalan razvoj djece. Društvo je pred velikim naporima ka zaštiti mentalnog zdravlja mladih u sve digitalnijem svetu.

Šta nam podaci govore?
Prema profesoru psihologije Kathleen Pike, ne postoji jedna priča koja opisuje iskustva djece, pozivajući se na TED govor autorice Chimamande Ngozi Adichie o tome kako su naši životi i kulture sastavljeni od mnogih preklapajućih priča.

Danas postoji 1,2 milijarde mladih ljudi u dobi od 15 do 24 godine, što čini 16% svjetske populacije. Dakle, jasno je da se radi o raznolikoj i složenoj priči, a podaci u velikoj meri podcjenjuju zemlje sa niskim i srednjim prihodima, kaže Pike, koja predaje na Univerzitetu Columbia.

Međutim, podaci jasno ukazuju na to da se problemi mentalnog zdravlja povećavaju i da se predviđa njihov dalji rast. Godine 2019. jedan od osam ljudi, ili 970 miliona ljudi širom svijeta, živio je sa mentalnim poremećajem, pri čemu su anksiozni i depresivni poremećaji najčešći. U 2020. godini, broj ljudi sa anksioznim i depresivnim poremećajima povećao se za 26%, odnosno 28%.

Podaci također pokazuju da djeca i tinejdžeri nisu imuni na ovaj porast, naprotiv, oni su u fokusu problema.

Svjetska zdravstvena organizacija izvještava da globalno, jedan od sedam mladih u dobi od 10 do 19 godina doživljava mentalni poremećaj, što čini 13% globalnog tereta bolesti u ovoj starosnoj grupi. Depresija, anksioznost i poremećaji ponašanja među vodećim su uzrocima bolesti i invalidnosti među adolescentima, a samoubistvo je četvrti vodeći uzrok smrti među osobama od 15 do 29 godina. Stope stresa, straha i usamljenosti su mnogo veće i neprekidno rastu.

Šta se dešava sa mladima danas?
Nita Farahany, vodeća stručnjakinja za etičke, pravne i društvene implikacije novih tehnologija na Univerzitetu Duke, dodala je svoje viđenje ovog problema kao roditelj na Godišnjem sastanku Svetskog ekonomskog foruma 2024. godine u Davosu, Švajcarska.

„Ja sam roditelj osmogodišnje kćerke i brinem se da će, između osme i osamnaeste godine – ako je poput prosječne djece – provesti otprilike 4,8 budnih godina svog života ispred ekrana. To je otprilike 4-5 budnih sati dnevno provedenih ispred ekrana i uronjenih u tehnologiju. Ovo nije spekulativna budućnost; to je sadašnja stvarnost zasnovana na podacima. I nejasno je kako se njihov kognitivni pejzaž fundamentalno preoblikuje ovom stvarnošću.“

„Nalazimo se na prekretnici,“ dodala je. „Naša djeca su u kontinuiranom eksperimentu i ne znamo koji će biti ishod – ali imamo neke podatke koji nam pomažu da razmišljamo drugačije o tome kako se tehnologija koristi, uz poštovanje cijelog djeteta i njegovog blagostanja.“

Od 2014-2015. do 2023. godine, broj djece koja su gotovo neprekidno online otprilike se udvostručio, sa tri i po sata dnevno na sedam ili više sati svaki dan. To pokazuje kontinuirani porast vremena provedenog online, a ne privremeni skok tokom pandemije, kao što su mnogi nekada mislili.

Kako se povećala dostupnost i pristup pametnim telefonima, tako su se povećale i incidencije anksioznosti, depresije i poremećenog sna.

Nova istraživanja sa Univerziteta u Oxfordu otkrivaju snažnu korelaciju između vremena provedenog na društvenim mrežama i rastuće stope anksioznosti i depresije kod mladih, izvještava Financial Times.

U inicijalnoj fazi desetogodišnje studije, istraživači su otkrili da 60% od 7.000 mladih uzrasta od 16 do 18 godina provodi do četiri sata dnevno na ovim platformama, a u nekim slučajevima i do 8 sati. Samo povećanje sna i fizičke aktivnosti poboljšalo bi mentalno zdravlje ove starosne grupe, rekli su.

Djevojke su bile sklonije od dječaka da prijave probleme mentalnog zdravlja, pri čemu je svaka peta 16-godišnja djevojka bila registrovana od strane NHS službi za mentalno zdravlje.

Odluke za ublažavanje štete
Uzrok nije očigledan, niti je korelacija sa vremenom provedenim pred ekranom – dio tog povećanog vremena online posljedica je rasta kreativnosti, povezanosti i mogućnosti za učenje i uranjanje. Međutim, intrigantno je, kako naglašava Farahany, da je studija studenata koji su ograničili svoje vreme pred ekranom na 30 minuta dnevno pokazala da su, nakon tri nedelje, prijavili mnogo niže stepenove depresije i usamljenosti.

Dio ovog poboljšanog mentalnog blagostanja čini se da je rezultat boljeg sna, ali nije vjerovatno jedini razlog.

Dakle, šta treba da uradimo da se suočimo sa novim štetama za djecu i mlade i preokrenemo trend rastuće anksiozne generacije?

„Dio problema je u tome što su ove platforme namjerno dizajnirane sa kognitivnim konstrukcijama koje podstiču povećanu angažovanost i korišćenje“, kaže Farahany, ističući karakteristike kao što su automatsko reprodukovanje ili povremene nagrade koje igifikuju iskustvo na društvenim mrežama i stvaraju pritisak vršnjaka.

Tehnologija ne mora biti takva ako je možemo dizajnirati na način koji poštuje dijete i sve njegove slojeve i prepoznaje da konstantna upotreba tehnologije ne može biti njihova cijela priča. Mora prepoznati da je njihova interakcija i povezanost s drugima i prirodom ključna.

„Pokušavajući da dizajnira svijet za pristup ‘ciielog djeteta’, mora uključivati redizajn tehnologije“, dodaje Farahany, ali da bismo to postigli, moramo prepoznati da nije svo vrijeme provedeno pred ekranom štetno – ključ je u ravnoteži.

„Podsticanje aktivne upotrebe tehnologije umesto pasivne. Radi se o prepoznavanju gde su koristi i kako se tehnologija može uskladiti s djecom.“

Važni napori su u toku da se to ostvari.

„Moramo razmotriti dizajn tehnologije i redizajn, od društvenih mreža fokusiranih na privatnost do tehnologija koje se fokusiraju na osnaživanje djece umesto njihovog zarobljavanja.“

Inicijative usmjerene na djecu
Finska je namjerno dizajnirala svoj kurikulum kako bi pripremila djecu od najranijeg uzrasta za borbu protiv dezinformacija, integrišući tehnologiju na načine koji im pomažu da razviju sposobnosti rasuđivanja, vještine i mentalnu agilnost.

Neprofitna organizacija Common Sense Education, slično tome, ima kurikulum digitalnog građanstva koji podučava djecu osnovama digitalne pismenosti, kako to utiče na njih i kako mogu donositi odluke koje ih osnažuju za digitalnu budućnost.

Globalni budući savjet za mentalno zdravlje Foruma ima za cilj da se bavi značajnim porastom depresije, anksioznosti, upotrebe supstanci i stope samoubistava od pandemije COVID-19 promovisanjem inovativnih javno-privatnih inicijativa koje transformišu tretman mentalnog zdravlja i stvaraju trajna rešenja.

Ove akcije će pomoći u pripremi djece za svijet sa povećanom digitalnom uronjenosti. Međutim, ima još mnogo toga što se može učiniti.

Moramo razmotriti dizajn i redizajn tehnologije, od društvenih mreža koje se fokusiraju na privatnost do tehnologija koje se fokusiraju na osnaživanje djece umesto da ih zarobe.

Osnovni novi set industrijskih standarda o zakonima o djeci koji uzimaju u obzir njihove jedinstvene ranjivosti i podstiču njihovo osnaživanje, zajedno sa robusnim političkim okvirima koji štite djecu, traže da se riješe praznine. Na primer, nova pravila u Kini za jačanje zaštite djece online i politike EU usmjerene na djecu fokusiraju se na to kako koristiti povećane resurse za mentalno zdravlje i finansiranje.

Potrebno je više ovakvih napora i kolektivni fokus na poboljšanje mentalnog zdravlja mladih. Vidimo jasnu priču o roditeljima koji prezaštićuju djecu u stvarnom svetu dok ih nedovoljno štite u virtuelnom svijetu, zaključuje socijalni psiholog i autor Jonathan Haidt, naglašavajući jasnu poruku za akciju za roditelje, učitelje, prijatelje i rodbinu koji žele poboljšati mentalno zdravlje djece i adolescenata.

Prijevod s engleskog: Unafamilia

Izvor: www.weforum.org