Boli nas glava? Neraspoloženi smo ili prehlađeni? Umjesto odmora, radne aktivnosti ili šetanja po prirodi, posežemo li za najčešće za farmaceutskim lijekovima? Da li je to ispravan i razuman postupak? Ili već po nekoj ranije utvrđenoj šemi posežemo za tabletom prije nego smo o tome čak i razmislili.

U Bosni i Hercegovini, vjerovali ili ne, prisutno je 218 inostranih i domaćih proizvođača lijekova na legalnom tržištu. Sve njihove proizvode možete dobiti ili kupiti u apotekama koje niču na svakom koraku. U našoj zemlji, samo u 2023. godini zabilježena je prodaja lijekova u vrijednosti od 960 miliona konvertibilnih maraka, dok je u 2022. godini ostvaren promet od 890 miliona KM. Porast u prošloj godini je za 7,8% i evidentno je da će on rasti iz godine u godinu. Da li smo baš toliko bolesni, da li u toj mjeri patimo, ili smo jednostavno postali ovisni o legalnim hemijskim supstancama?

Ljudsko tijelo veoma je složen sistem. Mnogi procesi koji se dešavaju unutar nas još uvijek nisu potpuno i pravilno shvaćeni. Naše tijelo ima sposobnost samoliječenja, ali o tome se malo govori. Još ako tome pridodamo zdravo i korisno bilje, čajeve, ulja i tinkture, te prijeko potrebnu organsku i zdrava hranu koju nam je priroda podarila, iznenadili bismo se koliko bismo poboljšali kvalitet našeg ukupnog fizičkog i mentalnog života. Lijekovi također ponekada mogu biti korisni, međutim, oni ne rješavaju niti jednu bolest u svome korijenu. Lijekovi su hemijske supstance koje pacijenti trebaju koristiti kada njihovo tijelo zahtijeva dodatnu podršku, ali samo privremeno, u određenim trenucima, nikako svakodnevno za svaki i najmanji problem. Ovdje svakako ne mislimo na vitaminske tablete ili suplemente koji nam često nadomiruju najnužnije supstance kojih je sve manje u voću i povrću. Ali i sa njima treba biti oprezan i savjetovati se sa stručnjacima.

Danas, nažalost, ljudi postaju sve više ovisni o lijekovima za brzo djelovanje. Iako smo zapustili naše tijelo i psihu dugim i upornim lošim navikama, lošom prehranom, konstantnim nezdravim životom, želimo uzimajući tablete i pilule ozdraviti sad i odmah, ali zakon prirode jednostavno nije takav. Tijelo u borbi za vlastito zdravlje traži malo vremena. Međutim, ljudi danas nemaju vremena, ne cijene svaki trenutak svoga života koji su dobili kao poklon, pa umjesto toga trče za drugim potrebama, poput sticanja bogatstva, ugleda ili moći.

Ako uporedimo život čovjeka prije nekih tridesetak godina i daleko u prošlost, sa ovim načinima života kako živimo danas postoje vidne razlike i različiti rasporedi prioriteta. Ljudi su, neovisno o okolnostima, uvijek bili vrijedni radnici, ali su i svoje vrijeme raspoređivali na način da uvijek ostane dovoljno prostora za uživanje u pripremi hrane, odgoju djece, druženju s prijateljima i drugim stvarima koji upotpunjuju naš zdrav i harmoničan život. Međutim kako vrijeme prolazi čovjek je stvorio mnoge vještačke potrebe i postao znatno pohlepniji u odnosu na prethodne generacije. Postao je nezadovoljan i nezahvalan, prestao uživati u sitnim trenucima, tražeći od života glamur i instant uspjeh, udovoljavajući svakodnevno svojoj taštini. Od toga su došle i mnoge bolesti o čijim se uzrocima, danas, uopšte i ne govori. Iako su naši preci živjeli mnogo teže, broj bolesti bio je mnogo manji. A za mnoge bolesti koje imamo danas, tražimo brz i instantan lijek. To je postala naša svakodnevna navika.  Nekada, kada je osoba imala temperaturu ili prehladu, više su se opredjeljivali za inhalacije, prirodne lijekove, nego za farmaceutske proizvode. Koristili su jabukovo sirće, limunadu i odmarali se, te su nakon tri do pet dana bili spremni da se vrate svojim uobičajenim poslovima. Ako bolest postane ozbiljna ili ne prođe nakon odmora, tek tada su razmišljali o odlasku doktoru.

Danas se situacija promijenila. Kada ljudi imaju blagu glavobolju, uzimaju lijekove da bi se riješili bola. Kada imaju temperaturu, odmah odlaze ljekaru i uzimaju lijekove koje im je doktor propisao, ili čak, samoinicijativno, kupuju pregršt farmaceutskih proizvoda i koriste ih nasumično. Niko nema vremena čekati ili odmarati se, kako bi tijelo moglo ponovo funkcionirati kako treba. Jer kako su naučili, “vrijeme je novac”, a novac jedino ispunjava naše želje i prohtjeve. Zbog učestale upotrebe lijekova, ljudi su izgubili sposobnost da podnose čak i malu prehladu ili alergiju. Te navike su prenijeli i na svoju djecu. I kod najmanjih prehlada poseže se za instant lijekovima i diže se panika, iako je, naročito kod djece, i bolest, najčešće, nužna, kako bi se izgradio što bolji prirodni imunitet.

Glavni razlog ove zavisnosti od lijekova je ukupan stil života, ali i stalno reklamiranje i dostupnost lijekova u apotekama. Farmacija je postala najunosnija grana privrede, još ako imate lijek koji vas nikada neće upotpunosti izliječiti, već od vas napraviti stalnog kupca, priča je upotpunjena.  

Reklamiranje lijekova ide u pravcu reklamiranja ostalih svakodnevnih proizvoda, kao što su čokolade ili grickalice. Takve reklame su prisutne ne samo na televiziji, internetu, već i na staklima autobusa, na zgradama, po bolnicama, tramvajskim stanicama, na dresovima sportista, stadionima, čak i na bogomoljama.  Osim istaknutih proizvoda, uz njih ćete vidjeti efektne poruke i parole kao što su: “Za lakši san”, “Zdravlje je vaš kapital”, “Brinemo za vaše zdravlje”, “Svijet bez bola”, “Lijek za bolji život”, itd..To nam poručuju oni koji ustvari žive od naših svakodnevnih bolesti i kojima je zdrav čovjek jedini nesiguran kupac. Analgetici, antidepresivi, lijekovi za smirenje ili ublažavanje bolova savremena su legalna droga svih uzrasta.

Vrijeme je da se osvrnemo oko sebe. Ako ništa, dug spisak naših bolesti, najpouzdaniji je dokaz da mnogi od tih farmaceutskih lijekova gotovo nikako ne pomažu. Naročito u liječenju izvora mnogih naših bolesti. Zaboravimo na brzo i instant liječenje. Promijenimo svoje navike, način života i ishrane. Iznenadit ćemo se da u nama samima, u našim bližnjima, u iskrenim prijateljima i prirodi koja nas okružuje, postoje besplatni lijekovi.

Una familia