Usamljenost je složen emocionalni doživljaj koji proizlazi iz percepcije razlike između društvenih veza koje želimo i onih koje zaista imamo. To nije samo fizička osamljenost, već osjećaj povezivanja ili nedostatka značajnih odnosa, što vodi do osjećaja izolacije. Za mlade odrasle osobe (u dobi od 18 do 29 godina), usamljenost je postala posebno rasprostranjena, iako su često više digitalno povezani i društveno aktivni nego starije generacije.

Ova neskladnost između očekivanih i stvarnih društvenih ispunjenja može imati ozbiljne posljedice za mentalno zdravlje. Kada mladi odrasli ljudi osjećaju da njihova potreba za društvenom pripadnošću nije zadovoljena, to može dovesti do osjećaja tuge, frustracije, pa čak i depresije. S vremenom, hronična usamljenost može pridonijeti nizu mentalnih problema, uključujući anksioznost, depresiju i suicidne misli, što je naglašeno u istraživanju iz 2024. godine koje je pokazalo da usamljenost povećava rizik od smrti samoubistvom 16 puta.

Osjećaj povezivanja, posebno u mladosti, ključan je za razvoj vlastitog identiteta, suočavanje s životnim izazovima i izgradnju osjećaja svrhe. Kako mladi odrasli ljudi prolaze kroz tranzicije poput odlaska na fakultet, početka rada ili preseljenja, mogu osjetiti usamljenost zbog promjena u društvenim okolnostima, nedostatka dubokih ili značajnih odnosa ili pritisaka pokušaja ispunjavanja društvenih očekivanja.

Ova raširenost usamljenosti među mladima ističe važnost bavljenja problemima mentalnog zdravlja, poboljšanja društvenih sistema podrške i stvaranja okruženja u kojem mladi ljudi mogu formirati i održavati zdrave, ispunjavajuće odnose.

Poražavajuće prošlogodišnje statistike

Usamljenost i depresija među mladim odraslim osobama u porastu su već nekoliko generacija. Meta-analiza koja je pratila podatke iz 345 studija koristeći UCLA skalu usamljenosti pokazala je da svaka naredna generacija mladih odraslih osoba osjeća veću usamljenost nego prethodna. Podaci od 125.000 učesnika prikazali su zabrinjavajući trend.

Novi izvještaj sa Harvarda i inicijative “Making Caring Common” otkrio je da 1 od 3 mlade osobe (u dobi od 18 do 25 godina) osjeća usamljenost. Među tih 34 %, više od polovine izjavilo je da im nedostaje osjećaj smisla ili svrhe.

Izvještaj je također otkrio:

• 36 posto mladih odraslih osoba izjavilo je da ima anksioznost.

• 29 posto ih je reklo da su depresivni.

• Blizu 40 posto izjavilo je da imaju samo jednog ili dva prijatelja koji se brinu za njih.

• 12 posto je reklo da nemaju nijednog prijatelja koji se brine za njih.

• 44 posto mladih odraslih osoba osjeća da su malo važni ili nevažni drugima.

• 60 posto njih željelo bi da ih prijatelji više kontaktiraju, pitaju kako se stvarno osjećaju i da ih zaista slušaju.

• 86 posto onih koji osjećaju da nisu važni drugima, reklo je da im nedostaje smisao i svrha

• Važno je napomenuti da je istraživanje pokazalo da mladi odrasli ljudi koji osjećaju nedostatak smisla i svrhe imaju veću vjerojatnost da će iskusiti depresiju ili anksioznost.

Zašto su mladi odrasli ljudi tako usamljeni?

U ovoj fazi života, ljudi trebaju više socijalne interakcije kako bi osjetili dobro stanje. Obično još nisu razvili osjećaj sebe i unutrašnje samopouzdanje koje im omogućava da se osjećaju ugodno kada su sami.

Također, potreban im je kontinuirani kontakt sa vršnjacima kako bi izgradili svoj identitet, ojačali svoje socijalne vještine i pomogli sebi da se osjećaju kao da pripadaju.

Socijalne mreže nisu rješenja za usamljenost

Mlade odrasle osobe obično smatraju svoje telefone i aplikacije na društvenim mrežama sredstvima za suočavanje s usamljenošću. Paradoksalno, međutim, mnogi istraživači vjeruju da je tehnologija zapravo jedan od glavnih uzroka usamljenosti. Direktne poruke i komentari zamjenjuju autentičnu i zadovoljavajuću interakciju licem u lice. Virtualna povezanost često je više nalik na virtualnu izolaciju.

Dodatno, korištenje društvenih mreža povećava FOMO (strah od propuštanja). Pregledavajući slike svojih vršnjaka koji se zabavljaju s prijateljima, mladi odrasli ljudi osjećaju se još izoliranije i usamljenije. Pokušaj predstavljanja sebe u savršenom svjetlu također može dovesti do osjećaja nespojivosti sa vlastitim pravim ja, kao i s drugim ljudima.

10 znakova hronične usamljenosti

Svi se ponekad osjećaju usamljeno. Gotovo je nemoguće da želja za povezivanjem uvijek savršeno odgovara onome što je dostupno. Međutim, ako se često suočavate s usamljenostima, to može biti hronična situacija – koja povećava rizik od depresije.

Simptomi hronične usamljenosti uključuju:

1. Teškoće u uspostavljanju dubokih i autentičnih veza s drugima.

2. Poznavanje mnogo ljudi, ali bez bliskog ili najboljeg prijatelja.

3. Osjećaj da te niko zaista „ne razumije“ ili ne shvata kroz što prolaziš.

4. Anksioznost, nemirnost i teškoće s koncentracijom.

5. Osjećaj usamljenosti i izolacije čak i u društvu drugih, na zabavi ili drugom društvenom

događaju.

6. Nedostatak samopouzdanja

7. Osjećaj da drugi ne uzvraćaju kada pokušavaš uspostaviti kontakt.

8. Problemi sa spavanjem.

9. Osjećaj umora i iscrpljenosti koji ti onemogućava angažman u društvenim aktivnostima.

10. Samodestruktivni obrasci ponašanja, uključujući pretjerano pijenje alkohola ili

zloupotrebu droga.

Strategija za suočavanje s usamljenošću

Postoje načini da se osjećate manje usamljeno—bilo da ste sami ili u društvu drugih. Evo nekoliko strategija zasnovanih na dokazima za suočavanje s usamljenošću.

Ograničite upotrebu društvenih mreža. Smanjenje vremena provedenog na aplikacijama dokazano poboljšava dobro stanje. U jednoj studiji, studentima je bilo naređeno da ograniče upotrebu društvenih mreža na 10 minuta po platformi dnevno, tokom tri sedmice. Istraživači su otkrili značajno smanjenje usamljenosti i depresije među mladim odraslim osobama koje su ograničile upotrebu društvenih mreža..

Provedite vrijeme volontirajući. Istraživanja pokazuju da činjenje dobrih djela za druge donosi mentalne i fizičke zdravstvene koristi. Također, može pružiti priliku za upoznavanje ljudi sličnih interesa koji se brinu za iste stvari kao i vi. Dodatno, rad za dobro u koji vjerujete poboljšava vaš osjećaj smisla i svrhe.

Dovoljno spavajte. Logično je da usamljenost može uzrokovati nesanicu ili probleme sa spavanjem, ali jedno istraživanje je otkrilo da gubitak sna može izazvati usamljenost. Korištenjem fMRI tehnologije, istraživači su otkrili da deprivacija sna izaziva promjene u aktivnostima mozga koje dovode do socijalnog povlačenja i usamljenosti.

Njegujte stvarne veze. Značajna prijateljstva u stvarnom životu možda zahtijevaju više pažnje nego virtualna, ali isplatiće se u borbi protiv usamljenosti. Snažna prijateljstva dokazano smanjuju usamljenost i depresiju kod mladih odraslih osoba. Ako ste na fakultetu, razmislite o pridruživanju grupama, klubovima, improvizacijskim ili plesnim trupama ili nekoj od studentskih organizacija.

Krenite u fizičku aktivnost s drugima. Pregled istraživanja tri desetine studija pokazao je da fizička aktivnost u društvu drugih smanjuje usamljenost. Pridružite se timu, idite na časove plesa, uzmite lekcije jedrenja ili pronađite partnera za trčanje ili hodanje.

Preveo sa engleskog i prilagodio: Una familia

Izvor: newportinstitute.com