Istraživanja pokazuju da mnogi naši savremeni problemi, poput sve većeg porasta mentalnih bolesti, nastaju usljed brzog tehnološkog napretka i modernizacije. Teorija koja može pomoći da objasnimo zašto loše reagujemo na moderne uslove, uprkos svim izborima, sigurnosti i drugim prednostima koje oni donose, jeste teorija evolucijskog nesklada.

Nesklad nastaje kada evoluirana adaptacija, bilo fizička ili psihološka, postane neuklopiva sa okruženjem. Na primer, leptiri i neke vrste noćnih muha su evoluirali da koriste mjesečevu svjetlost za navigaciju u mraku. Međutim, zbog izuma vještačkog osvjetljenja, mnogi leptiri i muhe sada privlače ulične lampe i unutrašnja svjetla.

Slično se dešava i sa ljudima. Klasičan primjer je naš “slatki zub”, koji je motivisao pretke da traže kaloričnu hranu u okruženjima koja su bila nutricionistički oskudna. Ovaj slatki zub postaje neskladan sa savremenim svijetom kada prehrambene kompanije masovno proizvode hranu bogatu rafinisanim šećerima i mastima, otimajući inače korisnu osobinu. Rezultat toga su karijesi, gojaznost i dijabetes.

Savremeni svijet je prepun stvari koje čine da naši nekada adaptivni instinkti krenu pogrešno. Na primjer, ljudi su evoluirali da žive u plemenskim zajednicama sa 50 do 150 bliskih ljudi. Naša adaptivna potreba da pripadamo funkcioniše dobro u takvom okruženju. Međutim, u velikim gradovima sa stotinama hiljada stranaca, ljudi mogu da se osjećaju usamljeno i kao da nemaju mnogo bliskih prijatelja.

Istraživanja su također pokazala da kada se društvene životinje drže u pretrpanim prostorima, doživljavaju stres zbog konkurencije, što ima posljedice na fizičko zdravlje, kao što su slabiji imuni sistem i smanjena plodnost. Kao i životinje u studijama gužve, ljudi koji žive u pretrpanim gradovima također mogu doživjeti neviđene nivoe stresa i obično imaju manje djece.

Društvena nejednakost u savremenim društvima također se razlikuje od egalitarnog okruženja lovaca-sakupljača. Ljudi su evoluirali da brinu o društvenom statusu što nas motiviše da smanjimo razlike u statusu između nas i drugih. Ali kada je društvena vrijednost fokusirana uglavnom na novac i kada je nejednakost previše intenzivna i kada se promovišu ljudi poput Elona Maska, ili drugih multimilijardera, čija je neto vrijednost tolika da bi prosječnom čovjeku bilo potrebno nekoliko hiljada ili miliona godina rada da ih dostigne, naši problemi sa društvenim statusom sasvim sigurno dovode do anksioznosti u vezi sa tim.

Društvene mreže pogoršavaju probleme povezane sa socijalnim poređenjima. Kako ljudi obično dijele najbolje strane sebe na internetu, društvene mreže pružaju iskrivljenu sliku stvarnosti, što može učiniti da posmatrači postanu nezadovoljni sopstvenim životima. Nositelji ljudske vrijednosti postali su lajkovi i pratioci, i ljudi u skladu s tim analiziraju svoje mesto u odnosu na druge.

Nekoliko problematičnih trendova može se razumjeti kroz ovu teoriju evolucijskog nesklada. Na primjer, konkurencija i anksioznost u vezi sa statusom povezani su sa opsesijama oko društvenog postignuća, borbom za prestižne poslove i materijalizmom. Raste trend „biti siromašan da bi izgledao bogato“, jer se ljudi previše zadužuju kako bi priuštili stvari koje stvaraju utisak da imaju visok status.

Ljudi su također skloniji da preuzmu rizike kada osjećaju da moraju da steknu konkurentsku prednost. U kombinaciji sa rastućim troškovima života, ljudi mogu da shvate da njihovi poslovi nisu dovoljni da bi zadovoljili društvena očekivanja, ali i da stvore bogatstvo. Izvještaj iz 2023. godine, koji je objavila globalna profesionalna investitorska asocijacija CFA Institute, pokazao je da mnogi ljudi iz generacije Z ulažu u rizične investicije poput kriptovaluta u pokušaju da se izbore sa tim problemima. Intenzivna konkurencija u savremenom svijetu također može natjerati ljude da se podvrgnu opasnim kozmetičkim operacijama i režimima mršavljenja.

Kako se ljudi bore da žive u skladu sa društvenim očekivanjima modernog svijeta, čini se da redefinišu svoje životne ciljeve. Istraživanja među osobama iz generacije Z i milenijalcima pokazala su da rastući troškovi života prisiljavaju ove grupe da smanje ambicije u karijeri i odustanu od ideje o posjedovanju doma, osnivanju porodice, pa čak i traženju romantičnog partnera. Istraživanje iz 2023. godine koje je obuhvatilo 55.000 ljudi rođenih između 1981. i 2012. godine pokazalo je da se ispitanici sada fokusiraju na brigu o svom mentalnom i fizičkom zdravlju. Gdje nas to vodi?

Kada konkurencija postane previše intenzivna, ljudi mogu interno doživjeti pritisak i osjetiti anksioznost ili depresiju. Istraživači su povezali samopovređivanje i depresiju sa osjećajem da ljudi više ne mogu da se nose sa zahtjevima modernog društva. Ovi trendovi su posebno prisutni u zemljama sa snažnom kulturom stida, poput Japana i Južne Koreje.

Istraživanja su pokazala da neki eksternalizovani odgovori mogu uključivati i bijes zbog doživljenog nepoštenja u takmičenju u kojem se čini nemogućim za pobjediti, što dovodi do cinizma, agresije i neprijateljstva. Manifestacija ovog bijesa može se primjetiti sve više, naročito među mladima koji bezuspješno pokušavaju naći partnera i zasnovati porodicu.

Šta možemo da uradimo?

Perspektiva evolucijskog nesklada ne sugeriše nam da se potpuno vratimo na način života naših predaka, jer je to naprosto nemoguće u ovakvom okruženju, već da pronađemo barem načine da prilagodimo naše okruženje tako da se bolje uskladi sa našom evoluiranom prirodom. Na primjer, možemo razmisliti o načinima da dizajniramo izgrađeno okruženje kako bismo smanjili gužvu ili povećali pristup prirodi. Zapravo, povratak prirodi, uranjanje u prirodu, poput šetnje po šumi, zajedničkog vrtlarenja, ili nečeg sličnog može smanjiti stres i poboljšati dobro stanje.

Promjene u načinu života kako bi se smanjila potrošnja i izloženost masovnim i društvenim medijima, zajedno sa fokusiranjem na značajan rad umjesto prestiža posla, vjerovatno će također pomoći. Pronalaženje zadovoljstva u malim stvarima, također može u velikoj mjeri pomoći da izbjegnemo zamke modernog društva.

Ovo su samo neki od prijedloga. Ali, razumijevanje evolucijske osnove naših problema i podizanje svijesti o perspektivi nesklada, može nam dati bolje šanse da ih riješimo iz korijena.

Preveo sa engleskog i prilagodio: Una familia

Izvor: theconversation.com